Novosti         

Radovi u pčelinjaku

Početna >>> Pčelarstvo>>> Pčelinji proizvodi: Pčelinji otrov

Pčelinji otrov

Pčelinji otrov je proizvod otrovne žlijezde koja je u funkciji 20 dana starosti pčele. Izlučeni  otrov skuplja se u otrovnom mjehuriću. Otrovna žlijezda neposredno je povezana sa žalcem (zalačnim aparatom). Smješteni su u stražnjem dijelu šupljine zatka, ispod crijeva.

Žalac imaju i radilice i matice, a upotrebljavaju ga za obranu. Pri ubodu istovremeno cijede otrov. Pčelinji otrov prozirna je gusta tekućina prodornog mirisa i jakog gorkoga okusa te kisele reakcije. Može ga se osušiti nakon čega se dobro topi u vodi. Sastav u potpunosti nije poznat, no zna se da sadrži veću količinu mineralnih tvari (naročito bakra i magnezija), histamin,tvari koje imaju sposobnost zgrušavanja krvi itd. Prema drugim izvorima sadrži mnogo bjelančevinastih tvari, enzime, kiseline eterična ulja, elemente u obliku spojeva, fosfolipazu a koja razgrađuje eritrocite, itd.

Pčelinji otrov ne sadrži mravlju kiselinu, a glavna otrovna tvar je melitin. Iako se pri ubodu radi o maloj količini otrova (oko 0,2 do 0,3 mg), samo jedan ubod može biti smrtonosan za kukca, a samo nekoliko za male, pokusne životinje, druge životinje ili čovjeka. To je razlog da se pčelinji otrov smatra jakim otrovom. U pučkoj medicini u uporabi je odavna, a danas kao lijek za neke bolesti. Pčelinji otrov utječe na smanjenje boli, sniženje krvnog tlaka, smanjenje kolesterola u krvi, povećanje radne sposobnosti itd. 

Zna se da štiti organizam od zaraznih bolesti, a primjenjuje ga se akupunkuturom, u liječenju reumatskih bolesti, upala zglobova, raznih neuralgija, nekih akutnih upala krvnih žila itd. Može ga se primjenjivati u injekcijama ili u obliku masti, melema i sl.

Ubodom pčele otrov se unosi u organizam kroz kožu, a reakcija na ubod ovisi o broju uboda, starosti pčele i potrošenosti otrova, mjestu uboda, pojedinačnoj osjetljivosti i dr. Osim povoljnog, ljekovitog djelovanja, plečinji otrov može imati i nepovoljno, opasno ili čak smrtonosno djelovanje na životinjski ili ljudski organizam.

Otrovi svih himenoptera (pčela, stršljen, osa) međusobno nalikuju, nešto se razlikuju i sličnog su djelovanja. Oni sadrže histamin, koji pojačava toksične učinke drugih otrovnih sastojaka i fostolifazu A iB a samo pčelinji otrov sadrži još i hijaluronidazu, polipeptide melitin  i apamin i mastocitotoksične peptide. Djelovanje histamina ima za posljedicu pad krvnog tlaka i povećanje propustljivosti krvnih žila, a  drugi otrovi uzrokuju bol i svrbež.

Opasnost za čovjeka ovisi o preosjetljivosti pojedinaca prema otrovima kukca posebno obzirom na broj uboda (jedan ili više) i o mjestu uboda (krvna žila- brzo prelazi u krvni optok; glava, vrat-blizina središnjeg sustava itd.). Nakon uboda, na pčelinji otrov muškarci su dva do tri puta osjetljiviji u razvijanju hipersenzibiliteta od žena a 33% osoba alergičnih prema otrovima pčela i drugih kukaca, alergično je i na druge alergne i boluje od astme, peludne hunjavice ili drugih alergijskih bolesti.

Prva i neposredna opasnost opće reakcije je anafilaktička reakcija ili anafilaktički šok. To je pataloško zbivanje u preosjetljivih osoba karakterizirano kolapsom krvnog optoka i kolapsom disanja koji zajedno uzrokuju i završavaju smću. Šok je iznenada nastalo i izuzetno teško stanje organizma kod kojeg su vitalne funkcije svedene na minimum. To je obrambeni odgovor organizmana teško štetno djelovanje. Bolest je to cijelog organizma, koja se vrlo brzo ravija i vrlo brzo bez pomoći dovodi do smrti. Krvni tlak naglo i jako pada a punjenje srca je slabo. Zbog toga strada krvni optok, dolazi do zatajenja i konačno prestanka srčanog rada. Reakcija je tako brza da se znaci alergije ne stignu razviti. ZATO pri ubodu ubodno mjesto treba hladiti da se spriječi širenje otrova, umasirati antialergijsku mast ili mast koja sadrži kalcij, a kod opće reakije (anafilaktičnog šoka) prvo i odmah dati injekciju ADRENALINA, što znači zatražiti liječničku pomoć.

IZDVOJENO